Najveća hrvatska baza restorana i recepata

Vulkanland je regija, koja je od nekada nerazvijene, zahvaljujući suradnji i umrežavanju, postala jedna od najrazvijenijih u Europi koristeći pri tome obilno sredstva Europske unije. Riječ je o području na jugozapadu Austrije, zapravo o austrijskoj Štajerskoj ili „zelenom srcu“  kako je vole zvati zbog prekrasnog brežuljkastog krajolika, plodne zemlje i tradicije. Nekada, prije par milijuna godina tu su harali vulkani koji su očito ostavili plodno tlo pogodno za različite djelatnosti. Cijela regija ima stotinjak tisuća stanovnika i osamdesetak općina, a svi proizvođači s ovog područja nose jedinstvenu oznaku regije. I što je najzanimljivije svatko nudi i prodaje po jednakim cijenama proizvode svih proizvođača. Upoznate li jednoga kao da ste upoznali sve.

Mi smo tako stigli do malog mjesta Auersbach i svjetski poznate pršutarne Vulcano i tu smo upoznali cijelu regiju.

Nisam do sada  čula za to malo mjesto, zapravo selo,  na jugozapadu Austrije, ali to je sigurno moj propust. Naime dalje od istarskih pršuta nisam nikad istraživala jer i nisam neki ljubitelj suhomesnatih proizvoda. No pravi gurmani,  mnogi ljubitelji dobre hrane i vina hrle u Vulcano po zalihe pršuta, suhomesnatih proizvoda, vina, ulja i koječega drugoga. Tvrtka Vulcano spada među najbolje pršutarne na svijetu, a već pri ulasku shvaćate da je ovdje sve podređeno tom cilju. Moraju vas zadiviti pršuti koji vise sa svih strana, urednost i smislenost prostora, marketinški pristup i pažnja koja se posvećuje svakom posjetitelju. Činjenica da  smo stigli u organizaciji Turističkih novinara Slovenije daje nam izvjesnu prednost jer nam se još detaljnije prikazuje priča o uspjehu ali usput srećemo grupe posjetitelja koje su sve vođene jednako zanimljivim pričama o svinjama, praščićima i proizvodima ove tvrtke.

Na zraku sušeni pršuti kaže nam naš voditelj Ivan Recek najkvalitetniji su i najtraženiji, što me podsjeti na nekadašnju tradiciju sušenja pršuta u Istri na buri…ima li toga još, upitam se?

 Nude se u Vulcanu razni inovativni proizvodi. Ne samo na  zraku sušeni pršut već razni  dimljeni specijaliteti, nekuhane kobasice i salame te čips od pršuta koji je priznajemo vrlo  ukusan i izvrsno se sljubljuje s vinom. Naravno u prodajnom dijelu uz degustacije za posjetitelje može se i objedovati i tako na licu mjesta isprobati najbolje proizvode. Naprimjer juhu od pršuta s vrhnjem izvrsna okusa.

Njihova je filozofija na prvi pogled jednostavna ali zapravo vrlo zahtjevna. Tu u krugu pršutarne u  parcijalno otvorenom prostoru slobodno šeću mlade i stare svinje a te stare oni jednostavno nazivaju čuvarima jer prave reda kada se one mlade iz nekog razloga pobune.

Mi cijenimo naše životinje i s njima postupamo s poštovanjem, kaže nam Ivan Recek i pokazuje prostor u kojemu se nalaze gdje imaju svoje tuševe, četke,  hladovinu kada zapeče sunce, gdje svira glazba (vole kaže Mozarta), a rado popiju i koju flašicu piva što smo i sami vidjeli prilikom posjete pršutarni. Godišnje proizvedu oko 12.000 pršuta, a najukusniji su oni koji se suše na zraku i od kojih mnogi već nose imena svojih kupaca. Volimo naše praščiće kažu u Vulcanu i činimo sve da za života ugodno provode dane, da se hrane najboljom visokokvalitetnom hranom te da svoj život ne završe u stresu. To je ključ uspjeha i kvalitete naših pršuta.

U prodajnom prostoru pršutarne koji je izvrsno organiziran, nude se ne samo proizvodi tvrtke Vulcano, već i svih umreženih malih proizvođača, jer oni nisu međusobno konkurencija, naprotiv nadopunjuju se i smatraju da samo kao zajednica mogu uspjeti što su i dokazali.

Pršut naravno najbolje ide uz čašu dobrog vina, a najbolja se nude, prezentiraju i degustiraju na licu mjesta. Između ostalih i vino sa zlatnim česticama jer je u posljednje vrijeme preporučljivo zlato unositi u organizam. Posjet završavamo izvrsnom multimedijalnom prezentacijom procesa sušenja pršuta u podrumu pršutarne a zatim se opuštamo u odjelu za degustacije.

Svojevremeno, prije četiri –pet godina riječka je razvojna agencija povela svoje partnere u Vulkanland kako bi vidjeli primjere dobre prakse i sami nešto naučili. I prije njih tu su regiju posjećivali predstavnici raznih gospodarstvenika iz Hrvatske. Možda se sjete tog putovanja i krenu u neku sličnu uspješnu priču?