U sklopu uvodnog panela prve hrvatske konferencije o vinskom marketingu VinMarKon održane u Zagrebu 30.6.2020. nazvanog „Strateško planiranje u vinskom marketingu“ i izlaganja o stanju na vinskom tržištu prije i nakon krize izazvane virusom Covid 19 nazvanog „Stanje i trendovi na hrvatskom vinskom tržištu“ dr. sc. Žarko Stilin, direktor marketinške agencije aha marketing d.o.o. koja organizira nekoliko značajnih eno – gastro manifestacija na Kvarneru od kojih su najpoznatije Međunarodni eno – gastro festival „WineRi“, Festival hrvatskih vina „Vino s okusom soli“ Crikvenica, Festival autohtonih vina „LokVINA“ Kastav i edukacije o kulturi kušanja vina i kulturi stola u Rijeci i Crikvenici, te prodekan za poslovnu suradnju i predstojnik katedre za marketing i komunikacije na Visokoj poslovnoj školi PAR Rijeka koja je ujedno i partner održane konferencije, govorio je o potrebnom zaokretu u promišljanju marketinške strategije od najniže razine do nacionalne i obrazovanja u smjeru razvoja kulture stola. Stilin je istinski promotor autohtonih vinskih kvarnerskih sorti žlahtine, belice, jarbole, sansigota i trojšćine te kvarnerskih pjenušaca, a posebni mu je interes marketing u turizmu i ugostiteljstvu s posebnim naglaskom na eno – gastro ponudu i specifične oblike turizma.
Dr. sc. Stilin se na glavnoj panel raspravi dotaknuo dvije, prema njegovom mišljenju, najvažnije teme: marketinga i obrazovanja, dok je u izlaganju o stanju na tržištu prikazao stanje na tržištu u „predkorona“ vremenu i dao prijedloge kako se prilagoditi za funkcioniranje na tržištu u vremenu koje je pred poduzetnicima predstavivši sustav upravljanja u turbulentnim vremenima „Kaotika“.
Najjednostavnija definicija marketinga je način upravljanja poduzećem koje podrazumijeva izradu i provođenje marketinške strategije, a kao u mnogim sektorima tako i sektor vinarstva ne slijedi takve uzuse pa se marketing najčešće svodi na zakup oglasa u medijima i nestrukturirano objavljivanje na društvenim mrežama rekao je uvodno dr. sc. Stilin i naglasio kako smatra da je potrebno izraditi marketinške planove od razine pojedinog proizvoda, odnosno vinske sorte i kupaže, jer nisu ni sve berbe, ni sve sorte niti sav asortiman pojedine vinarije namijenjeni istom tržištu do nacionalne marketinške strategije koja „ne treba imati 500 stranica i analiza već biti napisana na 2 A4 papira sa jasnim operativnim planom i potpisom svih koji upravljaju tržištem vinarstva od udruga vinara do nacionalnih organizacija, HGK, HTZ i ministarstava poljoprivrede i turizma pa i ministarstva kulture i obrazovanja“. Što se globalnog i tržišta turizma tiče važno je što prije shvatiti da je potrebno razvijati brand „hrvatska vina“ koja na globalnoj vinskoj sceni mogu predstavljati svojevrsnu privlačnu marku ali i razvijati kulturu udruživanja i zajedničkih nastupa na tržištima.
Druga važna tema o kojoj je govorio dr. sc. Stilin je obrazovanje, ali ne isključivo obrazovanje u klasičnom smislu riječi već obrazovanje i razvoj kulture pijenja vina i kulture stola, što je izuzev obrazovnih institucija, udruga, sommelierskih klubova zadaća i obitelji. „Dok našim mladim ne postane privlačno i marketinško – psihološki prihvatljivo, potrebno i motivirajuće, u Maslowljevom i Frojdovom razmatranju psihologije potrošača, popiti čašu kvalitetnoga vina, i dok oni ne budu obrazovani u smjeru da znaju što piju, kušaju i kako uživaju, neće se promijeniti niti prilike na hrvatskom tržištu. Potpuno je neprihvatljivo da 20-togodišnjak s Kvarnera ne zna nabrojati autohtone sorte ili da nikada nije probao neku od njih ili sjajne pjenušce Kvarnera“ rekao je dr.sc. Stilin i citirao hrvatskog pjesnika Tina Ujevića koji je rekao da se vino pije kako bi razbistrilo i razbudilo um a ne ga zamutilo. To je dugoročan i mukotrpan proces, ali vinske zemlje na tome rade stoljećima, a potrebno je krenuti i razvijati hrvatsku kulturu stola i hrvatsku kulturu uživanja u vinu.
