Oko pola sata vožnje od Zagreba, u neposrednoj blizini Samobora, kada pređete granični prijelaz Bregana, ulazite u regiju Slovenskog Posavja – regiju dvoraca, vinograda i termalnih izvora. Područja između Radeča, preko Sevnice, Krškoga pa sve do Brežica, Bistrice na Sotli do Kostanjevice na Krki ispunjena su i malim poljoprivrednim domaćinstvima te vrhunskim i tradicionalnim restoranima.
Uz mogućnost uživanja u cijelom nizu gastronomskih i enoloških aduta, kraj je isprepleten pješačkim i biciklističkim stazama, a na Savi i Krki se organizira splavarenje, mogu se iznajmiti kanui, SUPovi ili se možete okušati u ribolovu. Adrenalinske aktivnosti omogućene su u vidu paraglidinga, padobranstva i zmajarenja s vrhova Lisca (947 m nadmorske visine) i Svinjski rt (497 m nadmorske visine), a pogled iz visina možete imati i tijekom leta balonom. Zabavni i zdravstveni turizam su sastavni dio ponude termalnog područja Posavja, a brojni dvorci i lokalni muzeji u sebi kriju priče o bogatoj povijesti kraja.
Mi ćemo se ovoga puta pozabaviti okusima, koji su i sami po sebi dovoljan razlog za odlazak u Posavje.
Kupuni, krškopoljska svinja, dimljene pastrve i brojne druge delicije sljubljuju se s lokalnim pjenušcima i sjajnim vinima te privlače gastronome željne izvornih okusa.
U Posavju je pod brendom Okusi Posavja okupljeno sve s čime se na području gastronomije vodeće turističke destinacije Čateža i Posavja mogu ponositi.
Evo što vas čeka s gastronomske i enološke strane ukoliko se uputite u Posavje:
Čokolada
U Dvorcu Rajhenburg je nekada živio red fratara trapista. Isposnička orijentacija, branila je da međusobno razgovaraju, ali ih nije ometala da između dva svjetska rata pokrenu proizvodnju čokolade s kakaovcem iz Južne Amerike. Čokolada je došla i do tadašnjeg cara Austro-ugarske Franje Josipa, čiji se dvor s njome oduševio te je car dodijelio čokoladi ime Imperial. Danas u Dvorcu Rajhenburg, a i na cijelom području Posavja, uz čokoladu i praline možete uživati u Čokoladnom vinu. Za bijelo vino se dodaje bijela čokolada kupaži vina chardonnay, sauvignon i laški rizling, a za crno tamna čokolada kupaži frankovke, pinot noir i zweigelta.
Krškopoljska svinja
Na području Posavja uzgaja se autohtona sorta crno-bijele svinje krškopoljac za koje se smatra da sadrži masnoće koje nisu štetne. Brojni OPG-ovi (kmetije) od nje s ponosom proizvode sušene kobasice, slanine, čvarke, namaze dodatno obogaćene začinskim biljem…
Restoranima je pak izazov uz tradicionalne, priprema kreativnih specijaliteta od krškopoljca. Iznenaditi će vas s kanapeima u kome je sadržaj krvavice zapečen u tijestu, sporo pečenim odrescima krškopoljca uz koje serviraju sarmice od broskve, odrescima posluženim uz pire od celera pa čak i s hrskavo zapečenim špekom posutim skupa s prepečenom heljdom po čokoladi. Suhomesnate delicije od krškopoljca prate i degustacije vina po brojnim vinarijama Posavja.
Kopuni
O kopunima – uškopljenim pijetlovima kao vrhunskim delicijama i metafori za obilje postoje bilješke još ih antičkog doba, a o njima je pisao i Shakespeare. Valentin Vodnik je u 1799. g. u knjizi „Kuharaske bukve“ pisao i o kopunima punjenim kamenicama. Meso kopuna je sočnije, nježnije, aromatičnije od pilećeg i mesa neškopljenih pijetlova, a kvalitetu mu daje i slobodna ispaša. U pojedinim restoranima Posavja možete uživati u pečenim kopunima, raguu od kopuna, kopunu kuhanom u crnom vinu…
Pastrva i dimljena pastrva
U Savi se love i uzgajaju pastrve u ekološkim uvjetima, a od njih potom rade brojne delicije među kojima je i dimljena pastrva zbog koje gastronomima nije teško voziti ni nekoliko stotina kilometara. Servira ju se i kao carpaccio, a ponegdje se poslužuje uz krušku viljamovku. Savršeno paše uz Zeleni silvanac lokalnih vinarija.
Afrički som
U Kostanjevici na Krki se nalazi najveća farma Afričkih somova u Sloveniji. Godišnje proizvode oko 100 tona ribe, čijoj kvaliteti doprinosi hrana bez neprirodnih dodataka. Meso afričkog soma je crvenkaste boje, najčešće ga se priprema kao filete bez kostiju, a od njega se rade i riblji namazi i riblji „ćevapčići“.
Kruh i kolači od heljde
Tijekom 20. stoljeća, heljda je bila jedna od najvažnijih kultura Posavja. Rezultat toga je široka upotreba heljde u gastronomiji - od kruha s heljdom obogaćenim raznim travama, preko kolača od skute i heljde (ajdova potica), štrukla s heljdom, svatovskog kolača s heljdom, do prepečene heljde posute po raznim slanim i slatkim jelima. Heljdu se smatra i vrlo zdravom namirnicom jer sadrži dijetalna vlakna, osam esencijalnih aminokiselina, B vitamine B i minerale poput fosfora, magnezija, željeza, cinka, bakra i mangana.
Korejevc
U Posavju se ekološki uzgaja različito povrće i grahorice, a vrijeme i ljudski gušti stvorili su specijalitet koji objedinjava tri vrste korjenastog povrća (mrkvu, korijen peršina i korijen celera), tri vrste graha i tri vrste luka u jedinstvenu gustu juhu korejevc čijoj dodatnoj okusnoj dimenziji doprinose domaće kobasice od krškopoljca.
Raška čebula (luk) i kruh s njom
U mjestu Raka uzgaja se crvena kapula izuzetne kvalitete, a sortu je odnjegovao djed današnje prve dame Amerike – Melanije Trump. Lokalni vinari i ugostitelji je s ponosom serviraju uz nareske od krškopoljca, a od nje rade i kruh, džem, juhu i pite te je pune gljivama i rajčicom. Kao autohtonoj namirnici, posvećen joj je i veći dio knjižice 'Najboljše z Rake'.
Posavske jabuke
Jabuke iz posavskog kraja su našle svoj put do stolova u Londonu, Moskvi i Dubaju. Domaći stanovnici od njih rade Rajhenburšku tortu, peku ih s orasima, pune njima štrudle i pite. Kreativni kuhari restorana ih pak dodaju juhama, od njih rade sorbete i umake koje serviraju uz pečenja.
Vrganji
Osobito tijekom jeseni i proljeća, vrganji koji rastu u lokalnim šumama se nađu i interesantnim gastronomskim kombinacijama. Uz juhu od vrganja, pečene vrganje i vrganje kao prilog, možete u restoranima naići i na kombinacije vrganja s čvarcima te na vrganje u heljdinoj kaši.
Vina i pjenušci
Mnoge Posavske vinarije proizvode pjenušce (penine) od kojih su se pojedini okitili i visokim međunarodnim priznanjima za kvalitetu. Pjenušce se uglavnom proizvodi od sorti grožđa chardonnay, modri pino, laški rizling i muškat. Vinarije se diče i brojnim predikatima od izbora bobica, ledenim berbama i izborima suhih bobica.
Od bijelih sorti su najzastupljeniji laški rizling, silvanac zeleni, sauvignon i chardonnay, a od crnih modra frankinja, plameni plavac i žametna črnina.
Tradicionalna lokala kupaža je cviček – vino na granici europske legalnosti. Naime, cviček se sastoji od 4 sorte grožđa – 2 bijele (rizling i kraljevina) i 2 crne (zametna crnina 40-50% i modra frankovka) i ima manje od 10% alkohola, a oboje po europskim zahtjevima nije prihvatljivo te Slovenci skoro nisu ušli u Evropsku Uniju jer se nisu htjeli odreći cvičeka. Kompromis je nađen tako da je cviček postao jedan od 4 izuzetaka koji su kao zemlja imali pravo zatražiti. Danas mu je na Raki posvećen Cvičekov hram i muzej, ima svoju ambasadu, bira se kralj cvičeka i s ponosom ga proizvodi svaka vinarija, prezentirajući ga uz bok puno kvalitetnijih i oplemenjenih vina. Od njega danas proizvodi čak i pjenušac.
Na brdu Sremič se nalazi najveća preša za vino u Europi, a oko nje je sagrađen hotel. Preša je od hrasta, dugačka je 12m, istovremeno je mogla prešati 5000 l mošta.
Jedan od zanimljivih rariteta su repnice – jame ukopane u kvarcni pijesak u kojima se nekada skladištila repa i druge namirnice. Odlikuje ih idealna temperatura i vlažnost zraka, a možete ih posjetiti na području Bizeljskog, Pišece i Globoka. U pojedinima se i danas čuva vino.
Tijekom cijelog rujna, u Posavju se održava manifestacije Okusi Posavja posvećena i onima koji u Posavju žele posebno uživati i daljnjem tesanju sada već brojnih gastronomskih brendova kraja.
U najavi su i organizacije različitih vinskih tura po brojnim afirmiranim vinarijama kraja.
Ukoliko se odlučite ostati vise dana, za smještaj možete birati između seoskih domaćinstava, dvoraca, hotela te smještaja uz termama.
Više na:
www.posavje.com
www.slovenia.info
#ifeelsLOVEnia #myway #mojaslovenija #posavjepolnopriloznosti #catezinposavje
