Rumunjska

Naša asocijacija na Rumunjsku je obično vezana uz slabo znanu zemlju bivšeg istočnog bloka, izmučenu vladavinom obitelji Chausesko.
Uz nešto promišljanja, sjetiti ćemo se i grofa Drakule, čiji je dvorac danas ciljano odredište mnogih turista.
Organizacijom kongresa FIJET-a (World Federation of Travel Journalists & Writers), rumunjsko Ministarstvo turizma je odlučilo pokazati svoje brojne ljepote i potencijale turističkim novinarima cijelog svijeta.
Glavni grad Bukurešt je udaljen od Zagreba 1006 km, 12 sati vožnje, a i svakodnevno povezan letovima iz Zagreba preko Beča. Ipak, za putovanje preporučamo osobno vozilo zbog jednostavnijeg otkrivanje dislociranih rumunjskih turističkih dragulja. Bukurešt kojeg nazivaju i Parizom istoka plijeni svojom velebnom arhitekturom. Po uzoru na Pariz ima i svoju Trijumfalnu kapiju, a tu je i prekrasna i zlokobna zgrada Parlamenta, druga po veličini najveća građevina na svijetu (270 m x 270 m x 89 m) iz koje je vođena Chauseskova diktatura. Danas je otvorena javnosti. U blizini Parlamenta, nalazi se hotel JW Marriott u kojem su bili smješteni sudionici kongresa.
Prepeličja jaja na rumunjski način
U centru grada nalazi se u pješačkoj četvrti na stotine kafića i restorana. Interijer autohtonih rumunjskih restorana je najčešće drveni s brojnim intarzijama iz folklora i poljoprivrede. Rumunjska kuhinja obiluje mesnim specijalitetima i tijekom povijesti su na nju utjecali susjedi mađari, ukrajinci, bugari i srbi. Za predjelo se obično služe hladetine od raznih vrsta mesa, suhomesnati proizvodi i sirevi. Brojne juhe, mesne i od povrća često prerastaju u maneštre kao samostalni obrok. Mljeveno meso u obliku okruglica u umaku ili pak nadjeva za paprika ili tikvice također su česti “izbor dana” u restoranima. Svi nude razne vrste čorba, gulaša i pečenja. Kako je uzgoj kukuruza jedna od jačih privrednih grana, od njega se radi obavezni prilog žganci (mămăliga) koje se ponekad miješa sa sirom, kuha u ovčjem mlijeku, servira uz gulaše, reže na kriške pa peče...
Kukuruzni kruh i kolači su također sastavni dio autohtone ponude. Iako su rumunji skloniji mesnim specijalitetima, dunavska pastrva je vrhunska, a priprema je se najčešće friganu u kukuruznom brašnu ili je se dimljenu služi kao predjelo.

Grožđe, tufahije prelivene marmeladom, palačinke - sve u isti koš
Svuda se kao znak dobrodošlice i za aperitiv nudi šljivovica - ţuică, čija gradacija alkohola, suhoća i miris ovisi o kraju u kome je proizvedena. Tradicija proizvodnje vina u Rumunjskoj datira preko 6000 godina, a zapisi se nalaze u raznim povijesnim i književnim spisima. Najpoznatija vinogorja su Tarnave, Cotnari, Murfatlar i Dealu Mare. Najčešće sorte su pinot sivi, chardonnay, sauvignon bijeli, cabernet sauvignon i merlot. U rumunjska vinogorja su investirali francuzi, nijemci i talijani. Rumunjska je danas deveti po količini proizvođač vina u svijetu i diči se mnogim visoko kvalitetnim vinima.
Punjena paprika je česta varijanta serviranja salate
Od bezalkoholnih autohtonih pića, najzastupljeniji je sok od bazge.
Oko 300 km od Bukurešta počinje pokrajina Moldavija. Netaknuta priroda i konzumerskim mentalnim sklopom netaknuti ljudi, omogućavaju čaroliju osjećaja da vas je netko odveo u pitoresknu razglednicu u kojoj možete uživati u vožnji konjskim zapregama, parnom lokomotivom, splavovima kroz prirodu i netaknuta sela. Civilizacija je ostala negdje daleko, auti su rijetkost, a okusi jela izvorni. Ovčji sirevi, kukuruzni kruhovi, povrće i voće s ukusom, mesne delicije od prirodno hranjenih životinja samo su djelić zadovoljstva koja će vaša nepca osjetiti nakon cjelodnevnog boravka na svježem zraku.

Mămăliga
Najčešće servirano jelo je palenta sa sirom (mămăliga) uz gulaš, koje se priprema u velikim kotlićima na otvorenoj vatri. Niti na gozbama način pripreme hrane još uvijek ne zahtjeva struju, pa se često nudi meso i povrće s roštilja, na ražnju se zna naći čak i medvjed, a kruh i kolači se spremaju u krušnoj peći. Smještaj je omogućen na seoskim domaćinstvima na kojima će vas ljubazni domaćini rado informirati o ljepotama i potencijalima svoga kraja.
Boje svježeg povrća
Ponosni na svoje običaje u selima omogućuju turistima cjelodnevne demonstracije svojih svadbi, od skupljanja kumova po kućama uz obaveznu rakiju tuicu i tople, slatke kruhove, preko cijenjaknja za mladu, do ceremonije vjenčanja.
Sasvim drugačiji vidici i atmosfera, čekaju vas u Transilvaniji. Okružena brdima, mistikom i svjesnosti da se nalazite u kraju odakle su potekle priče o Drakuli, u gradićima sagrađenim u brdskim bedemima Transilvanije i danas postoje razna bajkama inspirirana bratstva, koja i turistima omogućuju sudjelovanje u svojim igrokazima. Kako biste se osjećali sigurnije pri večernjem ulasku u Sighisoaru, ulaskom u bedeme grada ulazite u program Bratstva vitezova reda vukuva (Ordinul Cavalerilor Lup) u kome će vas oboružati amalijom i češnjakom za zaštitu od potencijalnih vampira te vam dodijeliti status slobodnog i od vukodlaka zaštićenog građanina svoga kraja.
I arhitektura i kuhinja Transilvanije pod utjecajem su austrijske i mađarske jer su tamo nekada bili bedemi obrane protiv Turaka koji i danas dominiraju gradom Sibiu.
Dvorac grofa Drakule u blizini Brasova je danas muzej otvoren za javnost, a okolni restorani i hoteli prilagođavaju svoju ponudu priči, uz obavezni aperitiv pod nazivom Drakulina krv.
Bliski rođak grofa Drakula pozira za Gastronaute
Dva sata vožnje od Brasova nalazi se Sinaia koja arhitekturom podsjeća na Disneyeve bajke. Romantični dvorci sa brojnim tornjićima i kulama, danas najčešće služe za smještaj turista, a posebno su živi zimi kada obližnja skijališta rade punim kapacitetom. Najbajkovitiji i najljepši u Rumunjskoj je Dvorac Peles s 150 soba u kojima je obitavala rumunjska kraljevska obitelj do 1950. godine.
Izvornost, mistika i bogata povijest koja je inspirirala mnoge bajke, danas čine Rumunjsku čarobnom destinacijom, koja će vas iznutra osvježiti i obogatiti.
tekst: Karin Mimica
foto: Mira Shalabi