Unatoč negativnoj propagandi koju turističkom sektoru čine povremeni nemiri u Egiptu, brojni turisti se odlučuju na posjet piramidama i sfingi u Gizi, egipatskom muzeju u Kairu, biblioteci u Aleksandriji, krstarenju Nilom, brojnim resortima u kojima je i zimi toplo… Kreću se u odvojenim svjetovima turističkih atrakcija, luksuznih mega hotela i resorta, a s dnevnom egipatskom stvarnosti imaju doticaj eventualnim pogledom kroz prozor turističkih autobusa.
Egipat je bio domaćin 54 kongresa FIJET-a (Svjetska udruga turističkih novinara i pisaca o turizmu) i tom prilikom upoznao novinare i turističke pisce uz svjetski poznate turističke atrakcije i sa svojim top hotelskim potencijalima kao što su jedan od najpoznatiji hotela na svijetu Mena House Oberoi sagrađen odmah ispod piramida, Sofitel Cairo El Gezirah na otoku usred Kaira, okružen Nilom; Grand Nile Tower s kapacitetom 715 luksuznih soba i apartmana i rotirajučim restoranom na 41 katu iz koga se pruža pogled na cijeli Kairo, ma koliko velik bio; hotel Helnan Palestine u parku Montaza Royal Palace u Aleksandriji; Sheraton Montazah Hotel u Aleksandriji u kome bi se čovjek mogao mjesecima hraniti vrhunskim specijalitetima bez da i jednom ponovi jelo, te resortom Porto Marina na Mediteranu. Hrvatska delegacija, bila je predvođena članicom Upravnog odbora svjetske organizacije Tinom Eterović Ćubrilo i predsjednicom FIJET-a Croatia, a naši domaćini iz Ministarstva turizma i Udruge putničkih agencija.
U zemlji faraona, čiji se prizori piramida nalaze na naslovnicama svih svjetskih udžbenika, kao da se vrijeme zaustavilo prije 4.000 godina. Od tada se u životu prosječnog stanovnika Egipta, izuzev religije, malo toga promijenilo. Naravno, trendovi ubrzanog života sustigli su i velike egipatske gradove, kao i turistički resorti za koje je sasvim svejedno u kojoj se zemlji nalazili. Ipak, kada se nađete ispred piramida koje odolijevaju vremenu ili u nekom od starih, očuvanih hramova kao što su hram kraljice Hatchepsut, hram u Luxoru, hram u Karnaku ili dolina kraljeva i kraljica te kada plutate po Nilu, pred vama i dalje promiču prizori iz filmova o vremenima opisanim u Bibliji. U davno vrijeme faraona vjerovalo se u zagrobni život i za njega se trebalo pripremiti impresivnim građevinama kao grobnicama, tijelom balzamiranim za vječnost i zidovima oslikanim svime što u zagrobnom životu može zatrebati. Mrtvi su bili zakapani sa nadzemnim bogatstvom pa u svakoj grobnici postoji i prostorija za blagovanje u koju su donošena omiljena jela pokojnika s kojim su mogli blagovati bliski članovi obitelji. Siromašni čuvari grobova vjerojatno bi pojeli ostatke, a kako bi hrana bila dostupna i u vječnosti zidovi su oslikani osnovnim namirnicama. Posude s uljem, vinom, lukom, grožđem i danas ukrašavaju zidove grobnica.
Ukoliko se nađete blizu piramida i sfinge u večernjim satima, možete uživati u multimedijalnoj predstavi Sounds and light show-a. Novije teorije o piramidama kažu da piramide možda nisu bile grobnice jer niti jedno tijelo nikada u piramidi nije pronađeno (faraoni su pokapani u grobnicama u Dolini kraljeva), već da se radi o svojevrsnim energetskim centrima. Posebno je zanimljiva teorija Nassima Harmeina.
Istočnjački bazari i dalje izgledaju kao prije više tisuća godina, a na njima se od prehrambenih namirnica prodaje na desetine začina složenih u piramide, razne vrste koštica, pored ceste vise janjeći butovi, frigaju se pogačice… Stanovništvo je obučeno u duge arapske haljine s glavama pokrivenim maramama i turbanima, a u kafićima muškarci uživaju u kavi i šiši – velikoj vodenoj luli. U kafićima se ne toče alkoholna pića, već se najčešće pije čaj od hibiskusa i crni čaj, kava s kurkumom, sok od guave, manga ili ananasa. U hotelima i turističkim resortima možete dobiti što vam srce želi –od egipatskih do južnoafričkih vina ili svjetske brendove jakih alkoholnih pića i piva… Prije nekoliko godina, egipatske žene su se približile zapadnom načinu oblačenja, a sada su ponovno sve pokrivene, od glave do pete, čak i u hotelskim bazenima. Hrabrije su se ipak odrekle totalnog crnila i našle kompromis s modom usklađujući boje hijaba (marame za pokrivanje glave) s bojama suknja ili cipela.
Vozeći se po Egiptu možete vidjeti velike nasade šećerne trske, riže, palmi sa datuljama, papirusa i maslina. Uz cestu od Kaira prema Aleksandriji, primijetiti ćete da skoro svaka kuca ima golubarnik. Iako golubova ima na desetine vrsta, od vrsta primjerenih sportskim natjecanjima, preko goluba pismonoša do domaćih golubova, golubovi koje uzgajaju domaćinstva, koriste se uglavnom u prehrambene svrhe. Evo i nekoliko recepata s golubovima.
Pored njih, najviše se uzgajaju pilići i goveda, koji uz krumpir i luk čine sastavni dio gotovo svakog menija. Žuti šafran i curry su najčešće upotrebljavani začini, a barem 5-6 vrsta kruha i lepinja čine sastavni dio svakog bogatijeg stola. Više o egipatskoj kuhinji možete pročitati ovdje.
U hotelima se pripremaju specijaliteti iz svih krajeva svijeta, a jela nude s bogatih bife stolova kako bi svako mogao izabrati hranu u skladu sa svojim ukusom i kulturom iz koje dolazi.
tekst: Karin Mimica
foto: Ančica Jurković