Najveća hrvatska baza restorana i recepata

U zapadnoj Hercegovini, 10 km od Imotskog, 50 km od Mostara, među brdima i jezerima, sakrila se općina Posušje. Turistički novinari, iz pet zemalja su pozvani da otkriju njezine čari.


Kažu domaćini u Posušju, da su najpoznatiji po svadbenom turizmu. Za njime slijede ljubitelji prirode – planinari i promatrači ptica. Od davnina dolaze i turisti iz cijelog svijeta promatrati stećke, a u novije vrijeme i igrači golfa uživati na terenu sa 9 rupa.


Više o različitim adutima Posuškog kraja i Parka prirode Blidinje, u drugom dijelu teksta, a u prvom dijelu, u duhu Gastronauta pričamo o onome što veseli sve kategorije gostiju – gastronomiji Posušja i  jelima u kojima još uvijek svaka namirnica čuva svoj iskonski okus.


Svuda će vas u Hercegovini dočekati sa nekoliko vrsta rakija od ljekovitog bilja kojim kraj obiluje. Rakije od stolisnika, srčanika i koprive možete pronaći i u Franjevačkoj kući molitve, manastiru na vrhu brda u Masnoj luci. Proizvode i liker od plodova borova munike, koji ih okružuju.

Ukoliko ste dragi domaćinima ili ste se sami odlučili počastiti, idealan početak obroka u restoranima je Hercegovačka plata, ma divota od plate na kojoj se redaju hercegovački pršut i hercegovački kulen s drugim suhomesnatim delicijama te kajmak i razni sirevi među kojima je i poseban  aromatičan sir iz mišine (mjeha). Posušje sa suhomesnatim delicijama i sirevima snabdijevaju lokalni proizvođači, kojih je najviše u mjestu Rastovača. Iz njega su i poznati Rakitski sirevi.


Uz delicije se posluže uštipci - dvije vrste, jedni napuhnuti, kakve možete sresti i u drugim dijelovima BiH, a drugi hercegovački - plosnati. Osnovni sastojci su im vrlo jednostavni (malo brašna, malo rakije, mlake vode, prstohvat soli– pržiti s obje strane u dubokom ulju). Često onaj tko ih priprema daje i svoj osobni pečat kroz neki od ekstra dodataka, primjerice, ako želi da imaju mjehuriće doda mineralnu vodu, ako želi da budu tvrđi, doda heljdinog brašna… Serviraju se vrući – pa na njih stavi malo kajmaka, a potom se reda sve što je na plati.


Podneblje je uglavnom planinsko, pa se domaćini posebno ponose planinskom teletinom koju pripremaju lešo, pečenu na žaru, pod pekom, kao sastavni dio Hercegovačke tave, na kojoj se druži s polama (prepolovljenim, zapečenim krumpirima)…


Među narodnim jelima, koja su našla svoje mjesto i u restoranima su jela s kupusnjačom velikih listova - raštikom. Ta vrlo zdrava zeljasta biljka, od svih kupusnjača sadrži najviše kalcija i karotena. Kuha je se sa suhim mesom, a rezultat je ukusno jušno jelo puno minerala i vitamina, koje oporavlja.


Tijekom boravka u Posušju, kušali smo delicije tri restorana, pa vam o njima možemo dati i informacije iz prve ruke:


Restoran Bosiljna se nalazi blizu Posušja, u Parku prirode Blidinje, na 1300m nadmorske visine. Vlasnik Tomo Mihalj, većinu namirnica za svoj restoran sam proizvodi. Među specijalitetima su janjetina i teletina – kuhane i ispod peke, divljač s okolnih planina i pura s lučnicom (kiselim mlijekom u koje su dodani uprženo maslo i nasjeckani češnjak). Rade i uštipke s lučnicom. Gulaš koji smo probali je bio od zeca, srne i vepra, a uz njega poslužena pura s lučnicom.


Tomo je veliki je zaljubljenih u svoj kraj, pa će vas rado informirati o svim mogućim aktivnostima koje on i njegovi kolege u parku prirode Blidinje organiziraju u okolici – od piknika organiziranog kao tasting experiance i upoznavanja bilja do raznih fizičkih aktivnosti u prirodi – bicikliranja, planinarenja i pješačenja tematskim stazama. Objekt ima i smještajne kapacitete.


Konoba Strukić je mjesto u kome možete doživjeti tradiciju i kroz uređenje i zvukove. Vlasnik, Tomislav Kovač izrađuje tradicionalne instrumente od drva, a na guslama i diplama se u konobi svira. On i njegovo društvo pjevaju gange, uče mlade pjevati gange, a i vas će naučiti ako to želite. Konoba je poznata i pod nazivom Gangino gnijezdo. Uz tradicionalnu gastronomiju, u njoj se čuvaju i uče stari običaji.

U konobi Strukić uštipci na hercegovačkoj plati u sebi uz rakiju lozu sadrže i heljdino brašno, od jušnih jela je u ponudi džigerica (jetrica) na kiselo, a uz pjesmu gangi, poslužuje se teletina ispod saća.


Restoran M&M, vl. Nede Budimir smo doživjeli kroz katering u Golf klubu Posušje. S ponosom je prezentirala raštiku, lešo i pečenu teletinu, pole, Hercegovačku tavu, puru i lučnicu te sir iz mišine koji je sastavni dio njihove bogate hercegovačke plate. Već bi i zbog njega samog svratili u njezin restoran.

 

Povijest, kultura i priroda zbog kojih se dolazi u Posušje

Golf klub Posušje osnovan je krajem prosinca 2006. godine od strane nekoliko entuzijasta i zaljubljenika u ovaj sport. Upornim radom i ustrajnošću svih članova i ljudi dobre volje danas možemo pričati o uspješnoj izgradnji golf kluba i terena sa 9 rupa i do sada jedinim terenom u Bosne i Hercegovini sa rupom od PAR5 . Golf teren otvoren je za igru svakim radnim danom i vikendom, dok sezona traje preko 300 dana godišnje zahvaljujući povoljnoj klimi. Golf teren Topala nalazi se u Posušju, nedaleko od hrvatske granice. Udaljeno je svega pola sata od Makarske rivijere, od Međugorja 45 minuta vožnje kao i od Mostara i Splita također. Udaljenost od Sarajeva i Dubrovnika je manja od 3 sata.


Stećci i stari most na Ričini: Srednjovjekovno nalazište stećaka koje po svojim monumentalnim dimenzijama spadaju među najveće na prostoru Bosne i Hercegovine, po nekim procjenama nastali su krajem 15. stoljeća. Stećci su rađeni od lokalne miljevine kamena karakterističnog za ovo područje. Stari most, povijesna građevina iz 30-ih godina XX. stoljeća, je kameni most koji je po predaji umjetničko djelo posuških graditelja stvoreno od kamena iz hercegovačkog tla, iznimne umjetničke vrijednosti.


Vodopad Žukovica: Žukovica je rječica u Hercegovini. Izvire u zaseoku Osoje koje se nalazi u selu Zagorje kod Posušja. Rijeka Žukovica bogata je pastrvom, a na svom toku Brini između Zagorja i Vira tvori Vranino jezero, koje se nalazi među liticama. Žukovica se u Virskom polju ulijeva u rijeku Ričinu. 200 metara prije same granice između Vira i Zagorja, uz tok Žukovice se nalazi Žukovička pećina, poznato arheološko nalazište iz mlađeg kamenog doba.

Masna Luka, Crkva Sv. Ilije i muzej: U samome srcu luke, točno u podnožju Pločna, točno uz stazu koja vodi prema vrhu planine, smještena je crkva Sv. Ilije Gromovnika, a uz nju samostan. Tu je godinama živo i radio fratar, svećenik, radioamater, planinar, skijaš, arhitekt, graditelj, kinolog i još mnogo toga, a ponad svega tvorac Parka prirode Blidinje, Stjepan fra. Petar Krasić. Projekt zaštite cijeloga prostora današnjega parka započeo je još 80-ih godina prošloga stoljeća, a skupa s njim i projekt izgradnje velebne crkve, stojne kuće, samostana i kuće molitve. Na mjestu današnjega crkvenoga kompleksa do 1942. godine stajala je tzv. stojna kuća, karakteristična blidinjska slamarica, ovećih dimenzija koja je služila fratrima kao prostor za stanovanje kada bi skupa sa svojom pastvom u proljeće izišli iz donje Hercegovine u Planinu.


Planinarski dom Masna Luka: HPD Pločno upravlja planinarskim domom.
Gradeći dom itekako su vodili računa o zaštiti prirode i energetskoj učinkovitosti. Tako su prije same gradnje ugradili bio pročistače otpadnih i fekalnih voda i time u potpunosti riješili problem zaštite izvora vode i okoliša. Sustav grijanja je riješen na način da se dom grije na bio masu, tj. čišćenjem šuma, prosijecanjem i prikupljanjem otpadnutih grana i njihovim mljevenjem dobije se sirovina (bio masa) na koju će se grije cijeli planinarski dom. Za grijanje tople vode tijekom sunčanih dana koristi se solarna energija preko solarnih panela postavljenih na krovu.
Dom je zamišljen da pored planinara bude na korist svim slojevima društva, a prvenstveno zaljubljenicima u prirodu te svim posjetiteljima PP Blidinje. Dom ima ukupno 5 etaža.
 
Jezero Blidinje: Pišući o povijesti nastanka Blidinjskoga jezera, a na temelju pisanih, usmenih i kartografskih izvora, Denis Radoš navodi kako bi se vrijeme nastanka moglo smjestiti između 1881. i 1885. godine. Međutim, tadašnje je jezero moralo biti znatno manje površine nego je ono danas. Radoš zaključuje kako je jezero u današnjem obliku nastalo ljudskim djelovanjem…. Postoje razne legende o nastanku Blidinjskog jezera.

Jezero Tribistovo: Tribistovsko jezero se nalazi u Hercegovini, nastalo je kao akumulacija pitke vode za potrebe Posušja. Napravljeno je 1989. godine. Nalazi se na putu za skijalište Blidinje i Blidinjsko jezero, a izmedju Posušja i Rakitna. Dužina mu je oko 500 metara, širina oko 300 metara, dok je najveća dubina oko 15 metara na najdubljim dijelovima. Oscilacije vode ovise o ljetnim sušnim periodima. Sama brana u Tribistovu nalazi se na 915 metara nadmorske visine. Jezero je bogato biljnim i životinjskim svijetom.


Muzej U KUĆI OCA MOGA: Muzej je osnovan 2007. godine na inicijativu posuških fratara, a nalazi se u podrumu župne kuće, koji je prenamijenjen i prilagođen za tu svrhu. Ova inicijativa omogućila je prikladan prostor za čuvanje i proučavanje kulturno-povijesne baštine općine Posušje. Svečano je otvoren u listopadu 2018. godine što je bio značajan dan za posušku kulturnu i povijesnu baštinu. U prve tri prostorije muzeja smještena je Etnografska zbirka. U njoj je postavljena kultura posuškoga kraja s konca 19. i početka 20. stoljeća. Zbirka raspolaže sa 173 eksponata, od kojih je njih 91 izložen. U četvrtoj prostoriji smještena je Sakralna zbirka, koja sadrži šezdesetak vrlo vrijednih izložaka. Najstariji eksponat je misal iz 1827.godine, dok je možda najvrijednija posudica za sveta ulja iz 1896. godine s natpisom Župa Posušje.

Iako spada pod općinu Grude, preporučamo i obilazak Avanturističkog parka Peć Mlini: Uz najduži zip line u BiH, ovaj park karakteriziraju uređene šetnice, stare vodene mlinice, pećina i klisura Cvitanjske stine koje pružaju posjetiteljima mogućnost uživanja u izvanrednoj prirodi. Od Peć Mlina do Studenaca bilo je na desetak bajkovitih mlinica za koje je Rijeka Tihaljina bila žila kucavica, a danas su od njih ostali samo zidovi kao spomenik na prošla vremena. Tu se nalazi još izvora: Bartulovo vrilo, Jurića vrilo, Rašića vrilo, Modro oko, Nenač, a i nekoliko manjih potoka: Jakšenica, Nezdravica i Dunaj. Visoko iznad izvora, u Peć Mlinima, nalazi se i čuvena Ravlića pećina, jedna od najstarijih u Evropi, gdje su tragovi života pronađeni još od 5.000 godina prije nove ere.

Dalje valja produžiti u Ljubuški, o kojem ćemo pisati u sljdećem tekstu.


 
Putovanje na kojem su skupljena opisana iskustva organizirala je općina Posušje u sklopu programa Voda koja život znači, a na inicijativu Dejana Jazvića, glavnog urednika FENA-e. Kraj su nam sa puno znanja i topline prezentirale, i za lijepe se uspomene pobrinule Marija Đerek i Lucija Pekas kojima nas je povjerio načelnik općine Posušje Ante  Begić.

 

Povezani tekst: Ljubuški okružen vodopadima i vinogradima trnjaka