Smokva je voće Mediterana i dobro uspijeva samo u suhoj i vrućoj klimi. Čim je klima suša, smokva je bolja.
Smatra se da su iz zapadne Azije prenesene duž Mediterana, a ostaci smokava su pronađeni i pri iskopavanju gradova iz 5000. godine prije Krista. Kažu da je bila omiljeno voće Kleopatre, spominje je Homer u Ilijadi i Odiseji, a Biblija u rajskom vrtu. Nekada se koristila kao zamjena za kavu.
Registrirano je 19 vrsta smokava, dok se kod nas najčešće dijele na tamne i svijetle i rane i kasne. Za ove će recepte biti dobra ona koju imate. Ako ih ne pojedete sve onako svježe, bez ičega. Bogata je šećerima, vlaknastom strukturom i magnezijem. Zbog velike količine alkala preporuča se onima koji žele prestati pušiti. Treba ih brati/kupovati dnevno jer ne može izdržati svježa u frižideru duže od tri dana. Zato je izbjegavaju transportirati na kontinentalna tržišta, a kada to učine postiže solidno visoku cijenu. Ne podnosi duže od 300 sati temperaturu ispod 0°C, pa u hladnijim krajevima može opstati samo ako ju se zimi pokriva. Ako vam je pri ruci stablo, uberite samo one smokve koje skoro otpadaju, one su najslađe. Stavite ih u prošek, punite pršutom, sirom, neka vam budu nadahnuće za novi umak.
Ako ste s mora nemojte ni slučajno ići u posjet prijateljima iz kontinetalnih krajeva bez vrećice smokava. Oni ih cijene još više od vas. Za zimu ih možete sačuvati sušenjem, napraviti džem od smokava, marmeladu od smokava, slatko od smokava. U Primorju je stari dobri običaj u znak dobrodošlice i zimi ponuditi gosta suhim smokvama i rakijom.
Iz naše baze recepata, predlažemo: